Znanost i struka u zaštiti hrvatske kune
02. Znanost za kunu
Znanost, struka & hrvatska inteligencija
Bez struke i znanosti društvo ne može ostvariti napredak. Politika i političari sa strukom trebaju razgovarati, struku slušati i stručnjacima služiti. Politika ne smije biti iznad struke. Tako nije niti ovdje. U izradi Deklaracije znanost i struka imale su glavnu riječ. Politika je, u kontekstu Živog zida, imala inicijativu i okvir djelovanja. Formu. Za sadržaj je zaslužna struka. Zahvalni smo svim stručnjacima koji su sudjelovali u izradi Deklaracije o položaju kune. Posebno se zahvaljujemo prof.dr.sc. Dragi Jakovčeviću, prof.dr.sc. Luki Brkiću, prof.dr.sc. Ivani Dražić Lutilsky na nemjerljivom doprinosu. Zahvaljujemo se i akademicima Zvonimiru Baletiću i Stjepanu Zduniću koji su svojim potpisima dali Deklaraciji posebnu i prijeko potrebnu težinu. Zahvaljujemo se prof.dr.sc. Slavku Kuliću na svim usmjerenjima koja nerijetko nadilaze granice ovog dokumenta.
Nakon izrade i javnog predstavljanja Deklaracije, potpisali su i svojim imenom iza nje stali i mnogo drugi priznati i ugledni članovi akademske zajednice. Imena sviju njih biti će ovdje javno objavljena kao poticaj svima drugima, a političarima kao jasan znak upozorenja što je pravi, a što krivi put.
Ukoliko hrvatski intelektualci stanu složno u zaštiti nacionalnih interesa, neće moći postojati takva politička volja koja će opstruirati znanje.
Potpisnici Deklaracije
prof. dr. sc. Drago Jakovčević
Ekonomski fakultet u Zagrebu
"Suverenost jedne države čine zastava, himna, vojska, policija i novac. Novac je po mom mišljenju moćniji od bilo kakve oružane sile. Pa mi nije jasno zašto bi se jedna mala državica kao Hrvatska, zašto bi se odrekli tako moćnog oružja kao što je novac? Dakle, mi gubimo suverenost, novčanik smo već izgubili, zato što smo rasprodali banke. Sad prodajemo ono što je najvažniji sadržaj novčanika, a to je novac. Dajemo ga u tuđe ruke.
Meni Europa danas sliči na venecijansku vazu od muranskog stakla koja se nagnula i kad padne, raspast će se u trideset krhotina. Pogledajte što se događa u Francuskoj, to su vrlo ozbiljni nemiri. Pogledajte što se događa u Italiji, u Njemačkoj. A zapamtimo da Europska unija opstoji samo na osovini Njemačka-Francuska-Italija, Engleske nema. Prema tome, Italija već kao da je nesklona euru, i sad već imamo problem u Francuskoj. I ako se dogodi nešto drugo na sceni Njemačke - Europe nema, a mi idemo u monetarnu uniju."
Deklaraciju potpisao 05.12.2019. u Zagrebu
prof. dr. sc. Neven Šerić
Ekonomski Fakultet u Splitu
Deklaraciju potpisao 06.12.2019. u Splitu
prof. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Deklaraciju potpisala 05.12.2019. u Zagrebu
prof. dr. sc. Zvonimir Baletić
Akademik
Mislite li da bi HNB trebao tiskati više novca?
Kod nas vlada kronična nestašica novca od 1994., kad se odlučilo na neodređeno vrijeme braniti nerealan tečaj kune.
Neće li više novca potaknuti inflaciju?
Ne, nema razloga. Potrebnu količinu novca treba stalno održavati. Stabilizacijskim programom iz 1993. trebalo je slomiti hiperinflaciju. Zato smo smanjili količinu novca. No, to je trebala biti mjera za razdoblje od šest do deset mjeseci, najduže godinu dana, dok se inflacijska očekivanja ne ispušu. Nakon toga je trebalo uspostaviti normalan odnos, a za to je trebala znatna količina dodatnog novca. Ta operacija novčane stabilizacije naziva se reflacija. Vlasti nisu izvršile reflaciju i hrvatska ekonomija je ostala bez novca. Stoga se kuna držala tako visoko, a s druge strane, u optjecaju se počeo rabiti tuđi novac. Kuna nikad nije pokrivala ni 50 posto standardnih potreba hrvatskoga gospodarstva.
(Intervju za Glas Slavonije, 31.05.2012.)
Deklaraciju potpisao 05.12.2019. u Zagrebu
prof. dr. sc. Stjepan Zdunić
Akademik
"Treba nam suverenitet u ekonomskoj i monetarnoj politici, jer bez toga ne možemo aktivirati naše komparativne prednosti"
"Zašto su evropske banke došle u Hrvatsku? Došle su da pokupe štednju naših građana i da je onda plasiraju, zajedno sa svojim kapitalom, u onim zemljama u kojima će od toga imati najviše koristi. Moguće je, dakle, da štednjom naših građana financiraju uvoz svoje robe i tako osiguravaju radna mjesta, ali kod sebe, a ne kod nas. Zato danas čvrsti tečaj i euroizaciju najviše zagovaraju oni koji rade u stranim bankama:" (Izvor: Savjest.com, 04.03.2000.)
Deklaraciju potpisao 05.12.2019. u Zagrebu
prof. dr. sc. Nedeljko Bosanac
Pravni Fakultet u Osijeku
"Situacija u hrvatskom društvu i državi je katastrofalna. Mi živimo u nekakvom, umjetno stvorenom, demokratskom ambijentu, u kome su se ljudi otuđili jedni od drugih. Politička elita koristi taj prostor otuđivanja i radi što hoće." (Izvor. kamenjar.com, 17.03.2015.)
"Ne vidim, tvornice, ne vidim prerađivačku industriju, ne vidim radništvo niti seljaštvo. Samo vidim birokraciju koja buja i koju financiraju iz gradskog, županijskog i/ili državnog proračuna" (Izvor: republika.hr, 30.12.2016.)
Deklaraciju potpisao 05.12.2019. u Osijeku
prof. dr. sc. Lidija Dujmović
Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku
Deklaraciju potpisala 05.12.2019. u Osijeku
Davor Banović, mag. oec.
Sudski vještak za ekonomiju
Deklaraciju potpisao 06.12.2019. u Bruxellesu
Vlasta Krpetić Meić, mag. iur.
Pravnica
Deklaraciju potpisala 05.12.2019. u Zagrebu